Uvod. Patološki procesi u jetri mogu biti difuznog karaktera (zapaljenski,metaboličke bolesti, hematološke bolesti, toksične bolesti) i fokalne (zapaljenske,parazitarne i tumorske). Cilj rada je prikaz fokalnih promjena u jetrinomparenhimu nakon ultrazvučne, laparaskopske i patohistološke dijagnostike.Metode. Retrospektivno-prospektivnim ispitivanjem je obuhvaćeno 147punoljetnih pacijenata oba pola. Fokalne promjene jetrinog tkiva su sagledaneultrazvučnom, laparoskopskom i patohistološkom dijagnostikom.Rezultati. Osnovne karakteristike ispitanika: muškaraca 71 i žena 76 sanajvećim brojem pacijenata (102 - 70%) životne dobi između 40 i 70 godina,sa ravnomjernom distribucijom za svakih deset godina starosti. Međutim,neobično je veliki broj pacijenata ženskog pola registrovan u četvrtoj decenijiživota, čak 14 (9,5%) od ukupnog broja ispitanika, odnosno 18% odispitanika ženskog pola. Metastaze čine 104 (71%) svih fokalnih lezija jetre.U većini slučajeva radilo se o metastazama karcinoma dojke. Iako najčešćeimaju tipičnu ultrazvučnu prezentaciju, metastaze u jetri mogu da daju širokspektar različitih ultrazvučnih slikaZaključak. Najčešće fokalne promjene u jetri su metastaze adenokarcinoma.Samo 3 (2%) fokalne promjene dijagnostikovane ultrazvukom nisu potvrđenekao fokalne laparoskopskom tehnikom i patohistološkom analizom tkiva jetre.

Introduction. Clostridium difficile is the leading cause of nosocomial diarrhea, associated with the use of antibiotics. The most common ways of transmitting the infection in hospitals are contaminated surfaces of the premises and the hands of medical staff. Methods. The study involved 68 nurses/technicians employed at the University Hospital Foca in the departments of surgery and internal medicine. As a research instrument, we used a specially designed questionnaire, created by the authors for the purpose of this research. Results. The research showed that 61.8% of respondents knew that hand washing with warm water and soap was considered the most effective prevention of the spread of infections, and 55.88% meant that they used chlorine-based preparations and hydrogen peroxide as the only effective disinfectant. Nurses with a work experience of less than 5 years showed better knowledge than other groups. Conclusion. The knowledge of nurses about the prevention of C. difficile infection is not at a satisfactory level, which indicates the growing need for education of nurses.

Uvod. Akutne komplikacije dijabetesa predstavljaju akutno nastale metaboličkeporemećaje u čijoj osnovi leže ekstremni poremećaji nivoa glukoze u krvi.Cilj ovog istraživanja je da se ispita učestalost pojave akutnih komplikacijakod oboljelih od dijabetesa koje su nastale kao posljedica loše glikoregulacijei analizira obim i sadržaj sestrinskog rada u rješavanju tih komplikacija.Metode. Istraživanje je izvedeno u periodu septembar-oktobar 2011.godine nainternom odjeljenju u Univerzitetskoj bolnici Foča. U istraživanju su korišćenadva anonimna upitnika kojim su anketirani pacijenti koji boluju od dijabetesai medicinske sestre koje učestvuju u njihovom liječenju.Rezultati. Više od polovine pacijenata (60%) je upoznato sa komplikacijamadijabetesa, a više od dvije trećine (73%) ispitanika zna prepoznati znakehiperglikemije, dok 63% ispitanika zna da su osjećaj mučnine, gladi i klonulostiznaci hipoglikemije. Najveći dio medicinskog osoblja (71%) smatra daje najčešći uzrok komplikacija ne uzimanje terapije, zato više od dvije trećineispitanika (79%) motiviše pacijente da se pridržavaju higijensko-dijetetskogrežima i da redovno uzimaju terapiju.Zaključak. Naši rezultati ukazuju da pacijenti nisu dovoljno upoznati saakutnim komplikacijama dijabetesa, a da je znanje medicinskog osoblja nazadovoljavajućem nivou, mada može da bude još bolje. Zato je neophodnakontinuirana edukacija, kako bolesnika tako i medicinskog osoblja sa ciljemprevencije komplikacija od dijabetesa.